Grad Bakar nalazi se na sjevernom Jadranu i dio je Primorsko-goranske županije. Proteže se od Bakarskog zaljeva pa sve do Vrha Risnjaka, a tvore ga drevni Bakar, kao njegovo administrativno i kulturno središte te okolna mjesta Hreljin, Krasica, Kukuljanovo, Plosna, Ponikve, Praputnjak, Škrljevo i Zlobin.

Bakar, drevni grad i luka, smjestio se poput bisera u naručje dubokog Bakarskog zaljeva. Izgrađen je amfiteatralno na brežuljku, a njegova povijesna jezgra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. Prvo naselje na području današnjeg grada Bakra nastalo je još najvjerojatnije u pretpovijesno doba tj. u 3. ili 2. tisućljeću prije Krista, a osnovali su ga Iliri tj. ilirsko pleme Liburna. Oni su nam ujedno i ostavili najstariji poznati naziv za današnji grad Bakar, a to je Vel-Kier (Kameni zaljev). Na području današnjeg grada također se nalazilo i staro rimsko naselje koje se nazivalo Volcera. Svoj trag tu su ostavili i hrvatske velikaške porodice Frankopani i Zrinski. Također, važno je spomenuti da su predstavnici Grada Bakra supotpisnici poznatog Vinodolskog zakonika (1288.), u kojem se prvi puta spominje sadašnje ime grada – Bakar. Carica Marija Terezija, 1778. godine, proglasila je Bakar slobodnim kraljevskim gradom, a krajem 18. stoljeća Bakar je bio najveći grad u Hrvatskoj.

Bogato povijesno naslijeđe ostavilo je iza sebe značajnu kulturnu baštinu koja se ogleda kroz bakarski Kaštel, hreljinsku gradinu, ostatke liburnijskih gradina, crkvu sv. Andrije u Bakru, Rimsku i Tursku kuću, bakarske prezide i mnoge druge kulturno-povijesne znamenitosti i osobitosti.